Što je fact-checking?

Fact-checking proces je u kojem se provjeravaju činjenice/informacije koje utječu na javnost, a koje možemo pronaći na različitim mjestima, kao što su: tekstovi, vijesti, izjave, blogovi, društvene mreže, te ostali mediji koji su dostupni javnosti. Cilj fact-checkinga je utvrditi jesu li predstavljene informacije točne, polutočne ili netočne, koristeći prikupljene dokaze za tvrdnje koje se iznose.

Što je medijska pismenost?

Prema Europskoj komisiji medijska pismenost odnosi se na različite metode medija i distribucije. To je ključna vještina za cjelokupnu javnost bez obzira na dob jer ih osnažuje i podiže njihovu svijest. Poznavanje medijske pismenosti pomaže i u suzbijaju učinaka kampanja na dezinformacija i širenja lažnih vijesti putem digitalnih medija. Medijska pismenost uključuje sposobnost prikupljanja, analiziranja i vrednovanja informacija tj. medijskih poruka koje se prikazuju u različitim oblicima.

Što su lažne vijesti?

Lažne vijesti ili fake news ne temelje se na činjenicama, one uključuju objave i članke u kojima se koriste lažne informacije koje se prikazuju kao istinite s ciljem obmanjivanja javnosti.

Što su dezinformacije?

Dezinformacija je lažna i obmanjujuća iznesena informacija. Može biti namjerno iznesena ili iznesena zbog neprovjeravanja podataka. Dezinformacije se šire zbog zavaravanja javnosti, te stoga mogu naštetiti javnom interesu ili zbog stjecanja neke vrste koristi.

Što su misinformacije?

Misinformacije ili pogrešne informacije su neistinite, no nisu stvorene s namjerom da se nanese šteta. Takve pogrešne informacije prezentiraju se kao činjenice, a pojavljuju se u različitim oblicima, poput videa, tekstova, fotografija, ilustracija, a mogu izgledati i kao vijesti.

Što su malinformacije?

Malinformacije ili zlonamjerne informacije su točne informacije koje se temelje na stvarnosti, no koriste se kako bi se nanijela šteta nekoj osobi, zemlji ili organizaciji. Poput misinformacija i malinformacije se pojavljuju u različitim oblicima: videi, ilustracije, fotografije…

Što je TurFacto?

TurFacto je hrvatski fact-checking servis koji je posvećen provjeravanju činjenica u sektoru turizma. Nositelj projekta je Sveučilište VERN’, a partner Hrvatska udruga digitalnih izdavača. Platforma TurFacto nastala je 2024. godine , te prati, analizira i evaluira članke i medijske činjenice. Svrha TurFacta je provjeravanje iznesenih informacija koje su važne za javnost i gospodarski razvoj Republike Hrvatske, kao i doprinos razvoju medijske pismenosti i jačanju povjerenja u hrvatski turizam.

Što radi TurFacto?

TurFacto kontinuirano prati iznesene tvrdnje u sektoru turizma na području Republike Hrvatske. Pažljivo provjeravamo informacije i podatke iz različitih izvora, sve činjenice koje se provjeravaju odnose se na pitanja od javnog značaja. Platforma TurFacto se bori protiv dezinformiranja na temu turizma na one informacije koje se predstavljaju kao točne, vjerodostojne, istinite, a da to nisu.

Vidjela / vidio sam sumnjivu vijest ili objavu za koju smatram da je treba provjeriti. Kako da vam je pošaljem?

Sadržaje za koje smatrate da ih treba provjeriti možete poslati preko stranice TurFacto u posebno predviđenom obrascu „Prijavi lažnu vijest“.

Kako se TurFacto financira?

Projekt TurFacto financiran je sredstvima Europske unije NextGenerationEU kroz natječaj Agencije za elektroničke medije i Ministarstva kulture i medija “Uspostava provjere medijskih činjenica” u iznosu od 182.477,30 eura.

Komunicirate li s čitateljima?

TurFacto cijeni svoje čitatelje i njihovo sudjelovanje u procesu. Upravo zato kreiran je obrazac “Prijavi lažnu vijest” kako bi čitatelji mogli na jednostavan način sudjelovati u našemu radu. Smatramo da otvorena komunikacija stvara povjerenje i doprinosi suzbijanju širenja dezinformacija i razvoju medijske pismenosti.

Rječnik pojmova*

A

Analiza sadržaja
Analiza sadržaja je metoda društveno znanstvenog istraživanja koja se fokusira na određene karakteristike medijskih poruka (poput demografije likova ili prikaza nasilja) i bilježi koliko se često te karakteristike pojavljuju.

C

Cenzura
Cenzura je zakonom regulirana zabrana objavljivanja informacija koju provode cenzori; sustav kontrole javne riječi i medijskog sadržaja. Cilj joj je spriječiti objavljivanje mišljenja i informacija suprotnih interesima države, vladajućih elita i centara moći. Cenzura je uvijek odraz političkoga stanja u državi i procjena vlasti o ugroženosti njezinih interesa. Može biti preventivna (odobravanje prije tiskanja ili emitiranja) ili, što je češće, suspenzivna (nakon objavljivanja ili emitiranja autori, urednici i vlasnici medija izloženi su represiji).

Č

Činjenica
Ono što je učinjeno, dogođeno; suprotnost: mišljeno (cogitum) ili kazano (dictum). Činjenica označuje zatečeno stanje stvari, a u užem smislu neki predmet koji je u svojoj danosti suprotstavljen od strane subjekta, zbog čega činjenica u tom pogledu ne može značiti i zbiljsku predmetnost predmeta.

D

Deepfake
Deepfake videa su stvorena uz pomoć umjetne inteligencije u kojima stvarni ljudi naizgled govore stvari koje zapravo nikada nisu rekli. Takva videa dovode do manipulacija i širenju dezinformacija, a mogu biti i prijetnja nacionalnog sigurnosti.

Demanti
Javno poricanje, pobijanje, opovrgavanje neke tvrdnje, optužbe ili vijesti kao lažne.

Dezinformacija
Namjerno krivo objavljena informacija lažnog sadržaja radi obmanjivanja, zavođenja u bludnju; također vijest netočna zbog neprovjeravanja podataka (npr. u glasilima).

E

Elektronički mediji
Elektronički mediji su  radijski i TV kanali te elektroničke publikacije (npr. web portali, web izdanja dnevnih novina i sl.). Njihova je djelatnost prijenos, odnosno emitiranje i/ili objavljivanje raznovrsnih informativnih, obrazovnih ili zabavnih sadržaja namijenjenih javnosti. Emitiranje (prijenos) može biti žičano ili bežično, uključujući i satelitsko, analogno ili digitalno emitiranje, u kodiranom ili nekodiranom obliku.

F

Fact-checking
Fact-checking ili provjera činjenica je proces istraživanja i analize informacija kako bi se utvrdila njihova točnost i vjerodostojnost. Ovaj proces uključuje pregled izvora informacija, provjeru podataka iz pouzdanih izvora te identifikaciju dezinformacija, netočnosti ili pogrešno prikazanih činjenica. Cilj fact-checkinga je osigurati da javnost dobije točne i provjerene informacije, posebice u kontekstu medijskih izvještaja, političkih izjava, društvenih mreža i drugih oblika komunikacije.

Faktografija
Praksa provjere činjenica i objavljivanja rezultata analize tvrdnji na temelju dokaza.

Flaming
Flaming je namjerno slanje neprimjerenih, uvredljivih i/ili agresivnih poruka s ciljem da se potakne online nasilje i svađe.

G

Gledanost/slušanost/posjećenost
Gledanost/slušanost/posjećenost je  istraživački podatak (pokazatelj) o apsolutnom ili relativnom broju (postotku) osoba koje gledaju, slušaju ili posjećuju neki medij, programski sadržaj (emisiju) ili u određenom vremenskom intervalu gledaju TV program, slušaju radijski program ili posjećuju internetsku stranicu. Opća gledanost/slušanost/posjećenost pokazuje kolika je razina upoznatosti s nekim programskim sadržajem bez obzira na učestalost gledanja, slušanja ili posjeta. Učestalost je frekventnost recepcije posredovanih sadržaja – redovito (svakidašnje), često, povremeno, rijetko gledanje/slušanje/posjećivanje ili pak numeričko određenje, npr. pet puta tjedno i sl. Dnevna gledanost/ slušanost/posjećenost određuje broj ili postotak osoba koje točno određenog dana gledaju, slušaju ili posjećuju neki medij u određenom vremenskom isječku. Udjel u gledanosti/slušanosti/posjećenosti (engl. share) jest postotak ili broj ukupne TV, radijske ili internetske publike koja je u određenom vremenskom intervalu gledala, slušala ili posjećivala određeni programski sadržaj. Najčešća metoda mjerenja TV gledanosti jest elektroničko mjerenje stalnoga uzorka (panela) domaćinstava opremljenih posebnim uređajem (peoplemetar) koji registrira korištenje TV prijamnika. Za mjerenje slušanosti radija najčešća je pak tzv. CATI (engl. computer assisted telephone interviews) metoda, po kojoj se na malim dnevnim kumulirajućim uzorcima ispitanika telefonskim razgovorom i uz pomoću računala bilježi slušanost prethodnoga dana.

H

Hard news
Hard news  (hrv. tvrda vijest) udarna vijest, utemeljena na aktualnom i relevantnom događaju (koji se zbio u tzv. ciklusu vijesti, najviše dan prije objavljivanja) ili događaju visoke informativne vrijednosti. Može biti polazište izvještaja ili problemskoga priloga. Objavljuje se u prvom dijelu emisije. Suštinski i sadržajno razlikuje se od tzv. mekih vijesti (soft news).

I

Istraživačko novinarstvo
Vrsta novinarstva u kojoj se, osim odgovora na sva pitanja koja čine vijest, dublje istražuje neka tema te činjenice koje nisu bile poznate. Karakteristike istraživačke novinarske priče: priču je istražio reporter i eventualno njegov tim istraživača, a ne neka agencija; sadržava informaciju koja ne bi bila objelodanjena da nije bilo novinara; od javnoga je interesa. Istraživački novinar obično je iskusni novinar koji poznaje metode i način na koji se dolazi do podataka, ima mrežu kontakata koji mu mogu poslužiti kao izvori informacija te npr. poznaje funkcioniranje vlasti te može zaključiti kad se nešto radi protivno zakonu. U većim redakcijama postoje istraživački timovi, koje čine suradnici istraživači ili novinari istraživači, a njima koordinira jedan novinar.

Informacijski poremećaj
Informacijski poremećaj je pojam čije korištenje Vijeće Europe preporučuje umjesto izraza „lažne vijesti“. Dijeli se na tri osnovne vrste: pogrešne informacije, dezinformacije i zlonamjerne informacije. Dezinformacije su namjerno stvorene lažne informacije plasirane i distribuirane s namjerom da nanesu štetu nekoj osobi, društvenoj skupini, organizaciji ili državi. Zlonamjerne informacije se, pak, temelje na činjenicama, ali se koriste s namjerom i na način da nekome nanesu štetu. Neispravne informacije su one koje su netočne, ali nisu stvorene s namjerom da uzrokuju štetu (npr. nenamjerne novinarske greške).

Internacional Fact-Checking Network (IFCN)
Međunarodna mreža za provjeru činjenica, pokrenuta 2015. godine od strane Poynter instituta kako bi okupila rastuću zajednicu osoba koje provjeravaju činjenice diljem svijeta. Mreža se zalaže za integritet informacija u globalnoj borbi protiv dezinformacija, te podržava osobe koje provjeravaju činjenice kroz umrežavanje, izgradnju kapaciteta i suradnju.

Istinitost
Profesionalni novinarski postulat: vijest je ili istinita ili nije vijest. Elementarni preduvjet istinitosti jest savjesno provjeravanje činjenica te odanost točnosti i istini. Pretpostavlja ispravnu, uravnoteženu kritičku obradbu i interpretaciju proturječnih podataka ili gledišta, sposobnost razlikovanja istinitih podataka i izjava od poluistina ili neistina i od laži koje služe zavaravanju javnosti. Mediji su dužni odbiti objavljivanje informacija za koje znaju da su neistinite, a u slučajevima kad se pokaže da su objavljene informacije neistinite, dužne su ih ispraviti ili na vlastiti poticaj ili odlukom pravosudnih tijela.

K

Kontekst
Kontekst (lat. contextus: spajanje; spoj), u jezikoslovlju i fonetici, naziv za istovjetne jedinice izričaja koje dolaze u blizini jedinice što ju promatramo, ili uz nju; svojom prisutnošću one uvjetuju prisutnost, oblik ili funkciju promatrane jedinice. Tako je kontekst (ili okružje) fonema /â/ u /dân/ /d…n/, a kontekst riječi /vozi/ u /ona uvijek vozi brzo/ /ona uvijek … brzo/. Verbalni kontekst (verbalno okružje) ukupnost je teksta u koji je smještena određena jedinica (riječ), ono što se nalazi ispred nje i ono što slijedi iza nje. Situacijski kontekst ukupnost je prirodnih, društvenih i kulturnih uvjeta u koje se smješta izričaj, ili diskurs, a to su podatci o kulturnoj i psihološkoj situaciji koji su zajednički pošiljatelju i primatelju poruke, kao i podatci o iskustvima i znanjima podjednako obojice njih. U generativnoj lingvistici, formalni je kontekst onaj u kojem se oblici razvrstavaju ovisno o tome dolaze li u specifičnim okružjima (kontekstima) ili pak neovisno o njima. Sintagmatske gramatike mogu se podijeliti na gramatike neovisne o kontekstu i na gramatike ovisne o kontekstu.

L

Lažne vijesti (eng. Fake News)
Objave i članci temeljeni na lažnim informacijama, upakirani da izgledaju kao prava vijest s ciljem da zavaraju čitatelje radi financijske ili ideološke dobiti.

M

Malinformacije (zlonamjerne informacije)
Informacije koje se temelje na stvarnosti, ali koriste se za nanošenje štete nekoj osobi, organizaciji ili zemlji; primjer bi bio dijeljenje bez pristanka neečijih intimnih fotografija i videa.

Manipulacija
Manipulacija (prema lat. manipulus: rukovet, svežanj), rukovanje, raspolaganje, upravljanje, upotrebljavanje, stručan način rada; u prenesenom značenju, upravljanje ljudskim ponašanjem; iskorištavanje ljudskih navika i sklonosti u određene svrhe; vješto varanje, podvaljivanje.

Masovni mediji
Masovni mediji sredstva su masovnog priopćivanja, skupni naziv za komunikacijska sredstva, sredstva javnoga priopćivanja i ustanove koje djeluju na velik broj čitatelja, slušatelja i gledatelja. Razlikuju se prema tipu: knjiga, tisak (novine), film, televizija, radio, nosači zvuka i slike (video, CD, DVD); razini i dosegu: lokalni, nacionalni, međunarodni; obliku vlasništva: privatni, javni, državni, komunalni ili asocijativni; programu i načinu privrjeđivanja (ponajviše kod radija i televizije): javni ili komercijalni.

Medijska pismenost
Medijska pismenost sposobnost je ostvarivanja pristupa medijima, razumijevanja i kritičkog vrednovanja različitih aspekata medija i medijskog sadržaja te komuniciranja u različitim kontekstima.

Medijski rat
Medijski rat je naziv za propagandnu djelatnost medija radi izazivanja povišenih emotivnih reakcija stanovništva neke zemlje, pa i svjetske javnosti. U pravilu se vodi protiv druge države, vlade, medija, korporacija, skupina, pojedinaca itd. da bi se uspješno opravdale odluke i postupci vlade, države i sl., odnosno da bi se javnost pridobila za pojedino viđenje nekog događaja ili fenomena. U tom smislu predstavlja ekstreman oblik propagande. Počinje informativnom blokadom drugih verzija događaja. U suvremenim ratnim događanjima, ali i drugim povodima ima posebno bitnu ulogu. Danas se medijski ratovi pretežito vode preko televizije, internetskih portala i društvenih mreža, dok su prije bili korišteni radio i novine.

Metodologija
Znanost o metodi; opća teorija znanstvene spoznaje; posebna disciplina koja proučava logičke operacije i tehničko-istraživačke postupke neke znanosti. Kao unutarznanstvena disciplina metodologija kritički ispituje znanstveni postupak, tehnička sredstva i instrumente kojima se služi znanost, način logičke obradbe podataka do kojih znanost dolazi, te nastoji odrediti optimalne uvjete pod kojima treba provoditi istraživanje na nekom području određene znanosti.

Misinformacije (pogrešne informacije)
Informacije koje su neistinite, ali nisu stvorene s namjerom nanošenja štete; zavaravajuće ili netočne informacije koje ljudi dijele, a da ih nisu prepoznali kao takve.

N

Nakladnik
Nakladnik je svaka fizička ili pravna osoba koja putem medija objavljuje programske i ostale sadržaje i sudjeluje u javnom informiranju, bez obzira na sredstva prijenosa i platforme, i koja je upisana u sudski registar i upisnik.

O

Oglašavanje
Oglašavanje je plaćeno sustavno širenje poruka s ciljem utjecaja na primatelja. Promatrajući šire to je plaćeni oblik tržišnog i društvenog komuniciranja, usklađen s interesima oglašivača i zajednice, gdje se u kreativno komunikacijskom procesu, na sustavan i osmišljen način, odašilju poruke, obično putem masovnih medija, prema ciljanoj publici i javnosti s ciljem utjecaja na primatelje i u konačnici gradnje stavova i promjene ponašanja, kako na tržištu tako i u drugim područjima ljudskog djelovanja. Često se kao sinonimi koriste pojmovi reklama ili propaganda/širenje poruka.

S

Sloboda medija
Sloboda medija je jedna od temeljnih sloboda u demokratskim društvima, zaštita koje se jamči ustavima, zakonima i međunarodnim deklaracijama. Usko je povezana sa slobodom izražavanja i slobodom tiska. Sloboda medija obuhvaća: slobodu izražavanja mišljenja, neovisnost i pluralizam medija, slobodu prikupljanja, istraživanja, objavljivanja i širenja informacija radi informiranja javnosti, slobodu protoka informacija i otvorenosti medija za različita mišljenja, uvjerenja i sadržaje, dostupnost javnim informacijama, proizvodnju i objavljivanje radijskog i televizijskoga programa, autonomnost urednika i novinara i dr.

Sloboda izražavanja
Sloboda izražavanja je jedna od temeljnih ljudskih, političkih i medijskih sloboda.

Statistika
Statistika (njem. Statistik, prema lat. status: stanje), grana primijenjene matematike koja se bavi prikupljanjem, uređivanjem, analizom, sažimanjem, prezentiranjem i tumačenjem velikog broja podataka i donošenjem zaključaka o pojavama i procesima koje ti podatci predočuju. U širem smislu, podatci o različitim prirodnim, društvenim i drugim pojavama i procesima.

Sukob interesa
Sukob interesa je posebni formalni ili neformalni odnosi novinara ili medija s osobom ili institucijom o kojoj izvještavaju, koji mogu biti razlogom neprestanoga i namjernoga kršenja temeljnih odrednica novinarske etike (istinitost i točnost, nepristranost i poštenje, poštivanje osobnosti i privatnosti, neovisnost o pojedinim interesima, odgovornost prema društvu i društvenim dobrima, poštivanje zakona, moral, pristojnost i dobar ukus). Medij ne bi smio služiti promicanju interesa vlasnika (vlada, korporacija, politička stranka), nego izvještavati objektivno, istinito, uravnoteženo i nepristrano.

T

Točnost
Točnost je poštivanje činjenica, vjerno navođenje izjava, objektivno prenošenje podataka. To je najvažnija dimenzija novinske vijesti i izvješća. Novinarski navodi, citati, brojčani podatci, nazivlje i drugo trebaju biti potpuno vjerno preneseni i uravnoteženo izabrani. Nepouzdane podatke treba provjeravati, a ako se ne mogu provjeriti, na odgovarajući način označiti. U velikim, klasičnim redakcijama posebno osposobljeni redaktori provjeravaju točnost podataka i navoda prije objavljivanja. Novinar je slobodan u komentiranju, no odgovoran za točnost činjenica i vjernost navoda.

Trolanje
Trolanje (engl. trolling) namjerno učestalo širenje sarkastičnih komentara na društvenim mrežama ili forumima upućenih slučajno odabranoj osobi s ciljem izazivanja sukoba.

Turizam
Turizam je ukupnost odnosa i pojava koji proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako je takvo putovanje poduzeto radi odmora i uživanja te se njime ne zasniva stalno prebivalište i ne poduzima se neka gospodarska djelatnost; gospodarska djelatnost koja obuhvaća turistička kretanja i sve odnose koji proizlaze iz takvih kretanja. U jednoj od prvih definicija (1905) turizam se opisuje kao pojava modernoga doba, izazvana povećanom potrebom za odmorom i promjenom klime, probuđenim i njegovanim smislom za ljepote krajolika, radosti i užitak boravka u slobodnoj prirodi. Danas je u većini zemalja prihvaćena opća koncepcijska definicija turizma Svjetske turističke organizacije (UNWTO, 1999) prema kojoj turizam uključuje sve aktivnosti proizašle iz putovanja i boravaka osoba izvan njihove uobičajene sredine ne dulje od jedne godine radi odmora, poslovnog putovanja i drugih razloga nevezanih uz aktivnosti za koje bi primili ikakvu naknadu u mjestu koje posjećuju.

U

Umjetna inteligencija
Umjetna inteligencija (UI), ili na engleskom Artifical Intelligence (AI) pojam je koji još nije do kraja definiran, no većina postojećih definicija uključuje “sposobnost stroja da oponaša ljudsko ponašanje”, odnosno da učinkovito i neovisno rješava složene probleme. Prema definiciji Europske komisije, umjetna inteligencija odnosi se na sustave koji pokazuju inteligentno ponašanje analizirajući svoje okruženje i poduzimajući akcije – s određenim stupnjem autonomije – za postizanje određenih ciljeva. UI koristimo svakodnevno, primjerice za blokiranje neželjene pošte ili razgovor s digitalnim asistentima. Računalni razvoj, dostupnost podataka i napredak u algoritmima pretvorili su UI u jednu od najvažnijih tehnologija 21. stoljeća.

Urednik
Urednik je stručna osoba koja planira, dogovara i realizira medijski sadržaj po specijalnostima (vanjska ili unutrašnja politika, kultura, sport, zabava), nadgleda sve faze njegove proizvodnje od pripreme do objavljivanja. Odlučuje što ponuditi korisnicima medija (čitateljima, gledateljima, slušateljima), odakle pribaviti tekst i tko će ga pisati, dogovara s novinarom kako tekst napisati. Određuje u kojem će se opsegu i obliku tekst objaviti, donosi sve bitne odluke u svezi s radijskom ili TV emisijom te internetskom sadržaju, vodi računa o konačnoj realizaciji. Provjerava točnost podataka i činjenica u tekstu/prilogu, prilagođuje ga razumljivoj formi, nadgleda posljednje faze prije objavljivanja te odgovara za objavljene medijske sadržaje u okviru svoje ovlasti. Izravno je odgovoran glavnomu uredniku.

V

Vijest
Općenito, prva obavijest koja se daje ili prima o kakvu nedavnom događaju; obavještavanje zainteresirane publike ili osobe o tom događaju. Osnovna novinarska vrsta; najkraći i najpristupačniji oblik pisane, govorene i vizualne informacije o nekom događaju, pojavi ili osobi od širega javnog interesa. Vijest u novinama ima tzv. glavu i tzv. tijelo; pravilo glave vijesti traži da najvažnije bude istaknuto odmah na početku. Jezik vijesti je standardan, odlikuju ga jasnoća, točnost i preciznost. Kompletna vijest odgovara na pet ključnih pitanja (tko, što, gdje, kada, zašto).

Z

Zaštita privatnosti
Zaštita privatnosti je medijsko pravo koje obuhvaća zakonske odredbe i profesionalna načela kojim se regulira privatni život pojedinca. Polazi od toga da svaki pojedinac bez razlike, uključujući i nositelje javnih funkcija, ima pravo na zaštitu svoje privatnosti, vlastite obitelji, tjelesnoga i moralnoga integriteta od bilo kakvoga publiciteta i u svim situacijama, osim kad je to od važnosti za uredno i zakonom određeno obavljanje posla od javnoga interesa (javne funkcije). I u takvim iznimnim slučajevima mediji moraju poštovati zakonom predviđeni protokol radi izbjegavanja selektivnog ili subjektivnog pristupa zaštićenoj sferi privatnosti. Pravna zaštita privatnosti ograničava slobode medija, ali štiti pravo pojedinca na dostojanstvo, čast i ugled svojega privatnog života. Zato se neprihvatljivim drži sve što zakonom nije predviđeno. Pravo pojedinca na privatnost u načelu je nad pravom medija na informaciju. Tako se u Hrvatskoj priječi korištenje privatnih razgovora bez sudskoga odobrenja, širenje informacija koje se dobivaju privatnim kanalima bez dodatne provjere, objavljivanje privatnih fotografija i sl. Javni dužnosnici i javne osobe također uživaju zaštitu privatnosti, u manjem opsegu nego drugi, ako su informacije o privatnom životu bitne za obavljanje njihove javne funkcije.

_{* U kreiranju rječnika pojmova korišteni su sljedeći izvori: Hrvatska enciklopedija (enciklopedija.hr), Europski parlament (europa.eu), portal Medijska pismenost (medijskapismenost.hr), Poynter institut (poynter.org)…}