Film koji je oduševio hrvatsku javnost uglavnom se oslanja na točne turističke motive, ali neke činjenične tvrdnje svakako zavrjeđuju analitičku provjeru.
Promotivni film (reklama) “Croatia | I Hear It’s Beautiful”, u kojem John Malkovich kroz humorističnu priču nevoljko prihvaća snimanje turističke reklame za Hrvatsku, predstavlja Hrvatsku kao lijepu, kulturno bogatu, autentičnu i gastronomski raznoliku destinaciju. Reklama pritom iznosi nekoliko konkretnih ili polukonkretnih tvrdnji: da Malkovich ima hrvatsko podrijetlo; da dubrovačke zidine potječu iz 13. stoljeća i da su stoljećima štitile Republiku; da je Hum “službeno najmanji grad na svijetu”; da je Zagreb glavni grad s restoranima, poviješću i urbanim šarmom; te da su hrvatska gastronomija, vino, maslinovo ulje i tartufi povezani s lokalnim tlom i regionalnim identitetom.
Kako provjeravati reklamu?
Reklama je oblikovana kao metafilmska priča. Malkovich se najprije prikazuje kao glumac koji je umoran, ciničan, ironičan i nezainteresiran za dodatni posao. Agent mu telefonom javlja da je otkriveno njegovo hrvatsko podrijetlo i da je zato “na brendu” za turističku reklamu Hrvatske. Malkovich se opire, tvrdi da nema vremena i da ne zna ništa o Hrvatskoj, dok drugi likovi ponavljaju rečenicu “I hear it’s beautiful”. Nakon toga slijedi putovanje kroz Hrvatsku: Dubrovnik, more, Hum, Zagreb, Slavoniju i gastronomske motive. Na kraju, nakon niza iskustava koja pokušava opisati kao svojevrsnu muku, Malkovich priznaje da Hrvatska “nije loša”.
Ta je struktura važna za fact-checking jer reklama ne funkcionira kao klasični turistički oglas s neutralnim naratorom, nego kao scenarizirana i fikcionalizirana reklama. Dio izjava je informativan, dio je humorističan, a dio je emocionalna sugestija. Zato je prije provjere potrebno razlikovati provjerljive tvrdnje od šala, metafora i promotivnih dojmova.
Provjera se usredotočila na tvrdnje koje se mogu usporediti s neovisnim ili javno dostupnim izvorima: biografske podatke o Malkovichu, povijesne podatke o Dubrovniku, turistički status Huma te podatke o Zagrebu, Istri, Slavoniji i hrvatskoj gastronomiji.
Hrvat Malkovich: fikcionalizacija
Osnovni biografski podaci o Johnu Gavinu Malkovichu, uključujući podatak da je američki glumac rođen u Illinoisu i da ima dugu međunarodnu filmsku karijeru, mogu se provjeriti u profilu Encyclopedia.com.
Tvrdnja da se Malkovich u javnosti povezuje s hrvatskim obiteljskim podrijetlom ima uporište u javno dostupnim biografskim i putopisnim izvorima, primjerice u profilu The Independenta te u specijaliziranom pregledu hrvatskih kulturnih poveznica CroatianHistory.net. Ipak, reklama taj podatak ne predstavlja dokumentarno, nego ga dramaturški fikcionalno pretvara u komični okidač radnje: agent ga navodno obavještava o rezultatima testa i odmah ga smješta u turističku kampanju.
Pojednostavljenje o Dubrovniku
U reklami vodič kaže da dubrovačke zidine potječu iz 13. stoljeća i da su stoljećima štitile Republiku. Ta je tvrdnja u osnovi točna, ali pojednostavljena. UNESCO opisuje stari grad Dubrovnik kao iznimno očuvanu urbanu cjelinu i navodi njegovu važnost kao mediteranske pomorske sile od 13. stoljeća nadalje. Formulacija da zidine “date back to the 13th century” nije netočna, ako se shvati kao tvrdnja da povijest dubrovačkog fortifikacijskog sustava seže u to razdoblje, a ne da je svaki postojeći dio zidina izgrađen upravo tada.
Rečenica da su zidine “štitile Republiku” traži kontekst. U povijesnom smislu riječ je o Dubrovačkoj Republici, odnosno Republici Ragusi, a ne o modernoj Republici Hrvatskoj. Gledatelj koji ne poznaje povijesni kontekst mogao bi tu rečenicu razumjeti preširoko, iako reklama vjerojatno računa na opći, a ne precizno historiografski jezik.
Tvrdnja da su dubrovačke zidine i Dubrovnik svjetski prepoznatljivi u filmu i televiziji također je potkrijepljena. Reuters Dubrovnik opisuje kao grad čije su fortifikacije i kamene ulice privukle turiste zbog povezanosti sa serijom “Game of Thrones” i filmom “Star Wars: The Last Jedi”. S druge strane, izraz “crown jewel” (krunski dragulj) nije provjerljiva činjenica, nego turističko-promotivna metafora.
Hum kao najslabija karika
Najproblematičniji navod u reklami jest rečenica da je Hum “officially the smallest town in the world”. Hum se doista vrlo često promovira kao najmanji grad na svijetu. To potvrđuje i službena stranica Turističke zajednice Istarske županije, koja Hum predstavlja upravo kao “the smallest town in the world”. Međutim, riječ “officially” unosi nesporazum jer takva formulacija sugerira postojanje univerzalnog međunarodnog registra ili jasnog službenog kriterija za najmanji grad, što u dostupnim izvorima nije potvrđeno.
Uz to različite države i jezici različito razlikuju grad, općinu, naselje i administrativnu jedinicu. Hrvatski Državni zavod za statistiku objavljuje službene rezultate popisa iz 2021. i podatke po naseljima, uključujući i tablicu stanovništva po naseljima, ali ti podaci ne uspostavljaju međunarodni poredak “službeno najmanjih gradova”. Preciznija formulacija bi glasila da se Hum često promovira ili opisuje kao najmanji grad na svijetu, odnosno da je riječ o jednom od najmanjih povijesnih urbanih naselja.
Gradovi i gastronomija: idealizirano uokvireno
Reklama Zagreb prikazuje kao glavni grad s restoranima, poviješću, šarmom i “pulsom”, ali i kao grad koji “ne djeluje velik”. Faktički dio je točan: Zagreb jest glavni grad Hrvatske i relevantna urbana turistička destinacija. Reuters je izvijestio da je Hrvatska u 2024. imala više od 21,3 milijuna turističkih dolazaka i više od 108,7 milijuna noćenja, dok su noćenja u Zagrebu porasla za šest posto, na 2,7 milijuna prema izvješću Reutersa.
Gastronomski dio reklame uglavnom se oslanja na vjerodostojne motive, ali ih snažno idealizira. Hrvatska se povezuje s vinom, maslinovim uljem, tartufima i lokalnim tlom. Istra je međunarodno prepoznata po tartufima: Reuters je pisao o hrvatskim tartufarima u Istri i o bijelim tartufima koji rastu u Hrvatskoj i Italiji, a Country Life Istru opisuje kao regiju snažne kulinarske tradicije, s tartufima, maslinovim uljem, vinima i lokalnim restoranima. Slavonija se također može razumno povezati s kontinentalnom gastronomijom, poljoprivredom i vinogradarstvom; taj regionalni kontekst potvrđuje i članak Hrvatske enciklopedije o Slavoniji.
Ipak, rečenica “everything you taste here starts in this soil” (sve što ovdje kušate nastaje iz ove zemlje) nije doslovna agronomska tvrdnja i jedino tako je “obranjiva”. To je poetsko-promotivna rečenica kojom se hrana, krajolik i identitet metaforički povezuju u jednu priču. Kao stroga činjenica, preširoka je i nedvojbeno netočna. Hrvatska gastronomija nije jedinstvena, nego regionalno raznolika, a dio hrane koja se konzumira u turističkim središtima nužno je uvezen ili je nastao iz šireg opskrbnog lanca. Stoga se ne može tvrditi da je “sve” što se može kušati u Hrvatskoj isključivo hrvatski proizvod.
Zaključak
Reklama se većinom oslanja na stvarne i provjerljive elemente hrvatske turističke ponude. Malkovichevo hrvatsko podrijetlo potkrijepljeno je javno dostupnim biografskim izvorima, ali je u reklami dodatno fikcionalizirano. Dubrovnik doista ima povijest povezanu s razdobljem od 13. stoljeća nadalje, dio je UNESCO-ove svjetske baštine i međunarodno je prepoznat kao filmska i televizijska lokacija. Zagreb jest relevantna urbana turistička destinacija, a Istra i Slavonija imaju prepoznatljive gastronomske i regionalne identitete.
Najslabija tvrdnja jest ona o Humu kao “službeno najmanjem gradu na svijetu”. Hum se često tako promovira, uključujući i službene turističke stranice Istre, ali riječ “službeno” nije dovoljno potkrijepljena univerzalnim kriterijem ili međunarodnim registrom. Druga tvrdnja koju treba čitati oprezno jest “everything you taste here starts in this soil”. Kao metafora ona je razumljiva, ali kao doslovna činjenica preširoka je i neprecizna.
Financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije, kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije. Europska unija i Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.