Pretjerivanje medija zbog privlačenja pažnje: otkrivamo što znači pojam masovnog, koliko je Hrvata zaista na skijalištima te kako clickbait naslovi utječu na one koji ne odlaze na skijanje.
Neposredno nakon Božića velik broj mainstream elektroničkih i tiskanih medija počinje objavljivati članke o odlasku Hrvata na skijanje. Unazad nekoliko godina hrvatski mediji imaju praksu koristiti i objavljivati naslove koji u sebi sadrže riječ „masovno“, pri tom sugerirajući kako Hrvati masovno odlaze na skijanje. Je li istina da Hrvati „masovno“ odlaze na skijanje ili je „masovno“ hiperbola za pridobivanje pažnje čitatelja?
U nastavku teksta prikazani su neki medijski naslovi s ključnom riječi „masovno“ kao i podatci Državnog zavoda za statistiku o broju i razlozima putovanja Hrvata od 2021. do 2023. godine. Također, tražili smo mišljenje stručnjaka, vezano uz pitanja clickbait naslova te utjecaja takvih naslova na one koji, u ovom slučaju, ne odlaze na skijanje.
U analiziranom korpusu naslova svakako valja izdvojiti naslove poput: „Hrvati masovno odlaze na skijanje, velika gužva na granicama“ (dalmatinskiportal.hr, 2020.); „Velike su gužve na graničnim prijelazima: Hrvati masovno odlaze na skijanje, pitanje je samo čiji su to birači“ (Slobodna Dalmacija, 2020.); „Hrvati masovno uplaćuju skijanje. Provjerili smo kakve su cijene“ (Index.hr, 2021.); „Dalmatinci ludi za skijanjem: zimski predah masovno traže na skijalištima u susjedstvu, jedno je posebno popularno, a doznali smo i koliko ih koštaju snježne“ (Slobodna Dalmacija, 2022.); „Usred toplinskog vala Hrvati masovno krenuli uplaćivati skijanja i to u novom terminu!“ (Jutarnji list, 2024.); te „Hrvati otkrili jeftiniji termin za skijanje: roditelji masovno vade djecu iz škole zbog 30 posto povoljnijih aranžmana“ (Slobodna Dalmacija, Jutarnji list 2025.).
Što znači „masovno“?
Ono što je uočljivo na prvi pogled – odabrani naslovi u sebi sadrže riječ „masovno“. Iako se s nekim pojmovima, poput ovog „masovno“, često susrećemo on može izazvati i različite asocijacije, što naravno ovisi i o kontekstu u kojem se koristi. Za potrebe boljeg razumijevanja termina „masovno“ kontaktirali smo dr. sc. Lanu Hudeček, znanstvenu savjetnicu u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje, te izv. prof. dr. sc. Marijanu Togonal sa Sveučilišnog odjela za komunikologiju Hrvatskog katoličkog Sveučilišta u Zagrebu.
Dr. sc. Hudeček navela je kako se u novinskim naslovima često upotrebljava hiperbola koja uključuje pridjev masovan ili masovno s ciljem da se implicira kako je riječ o nečemu velikom, što uključuje veliki broj ljudi iako to u pravilu ne mora biti tako. „Samo letimičnim pregledom naslova i u posljednjih nekoliko dana možemo pronaći naslove poput: Masovna tučnjava u Nuštru: Dvije strane priče, policija će se oglasiti u srijedu, a iz članka doznajemo da je riječ o šest napadača na jednu osobu ili Novi TikTok trend zgrozio liječnike: Mladi masovno trljaju lice korom banane, evo zašto. Uz čestu uporabu riječi masovan / masovno, strahovit / strahovito, senzacionalan / senzacionalno, ili kao u navedenome naslovu zgrozit, zaprepastiti i itd. u naslovima mamcima česta je i uporaba imperativa i izravnoga obraćanja čitatelju, pa često uključuju izraze pogledajte kako… ili evo kako… / evo zašto… Također nastoje čitatelja zainteresirati i (izazivačkim) pitanjima Znate li kako… ? / Znate li zašto itd.“ rekla je dr. sc. Lana Hudeček, te je napomenula kako se umjesto pridjeva masovan katkad u medijskome prostoru pogrešno upotrebljava i pridjev masivan, a u njemu se mogu vidjeti i / ili čuti rečenice poput: „Za organizaciju takvoga političkog spektakla masivnih razmjera nije bilo nikakvoga povoda.“ ili „Vaša je vladavina nepogoda masivnih razmjera!“ uz napomenu da bi se u oba primjera mogao upotrijebiti pridjev velik / golem. Međutim, ako se pretjerana uporaba riječi masovan prihvati kao činjenica medijske stvarnosti uvjetovana nejezičnom stvarnošću, onda bi barem pridjev masovan, ako je već prepoznat kao učinkovito sredstvo prikupljanja klikova trebalo upotrebljavati – točno“, istaknula je.
Sličnog razmišljanja je i izv. prof. dr. sc. Marijana Togonal, koja objašnjava kako se pridjev masovan (masovna, masovno) rabi u sintagmama kojima se želi označiti da se nešto događa u masi, namijenjeno je ili svojstveno masi, poput, masovna komunikacija, masovni mediji, masovna proizvodnja i ostalo. „Riječ je o sintagmama koje su uvriježene i općeprihvaćene i u kojima ne nalazimo manipulativne elemente“, rekla je Togonal, pa nastavila kako pridjev masovan u određenim kombinacijama može imati manipulativne elemente, osobito u novinskim naslovima kako bi se privukla pozornost čitatelja i kako bi se osigurao klik koji otvara članak. Kako objašnjava Togonal, nije strogo definirano koja nam količina pojedinačnih jedinica stvara mogućnost uz imenicu upotrebljavati pridjev masovan u kontekstu upućivanja na veliki broj ili veliku količinu nečega. „Hrvatice masovno kupuju novu kremu protiv bora tvrtke XY. Kupuju li doista masovno, u velikom broju ili velikoj količini, ili je objektivno prodaja nove kreme protiv bora tvrtke XY među Hrvaticama porasla za 1 posto? Ako je tako, onda takav naslov jest manipulativan. Isto vrijedi i za masovan odlazak Hrvata na skijanje. Odlaze li doista Hrvati masovno na skijanje? Koje su jedinice koje međusobno uspoređujemo? S obzirom na ukupan broj stanovništva koja bi to brojka Hrvata trebala biti da bismo rekli da oni doista masovno odlaze na skijanje? Kada vijest želimo pisati objektivno i precizno, što jesu karakteristike koje pripadaju načelima pisanja vijesti, onda svakako jest preporuka da se klonimo snažnih riječi i izraza, emocionalno obojenih pa u tom smislu da izbjegavamo uporabu hiperbole, a pridjev masovan može upućivati na hiperbolizaciju izraza, dakle i na manipulaciju“, zaključila je.
DZS: Analiza razloga putovanja od 2021. do 2023.
Kao što smo već uočili svake godine mediji pišu o „masovnom“ odlasku Hrvata na skijanje i pri tom koriste naslove mamce, no ono što je dodatno problematično jest činjenica kako članci nerijetko ne sadrže izvor podataka. Paušalni zaključci o masovnom odlasku Hrvata na skijanja te masovne gužve na cestama ili masovni izostanci djece iz škola gotovo nikada nisu potkrijepljeni izvorom i nekritički se prenose od medija do medija iz godine u godinu. O preuveličavanju ovih brojki pisao je i poslovni tjednik Lider još 2018. godine u članku pod nazivom „Mit o broju skijaša: Kratka geneza zablude o 220 tisuća Hrvata na skijanju“, a istoj temi vratili su se i 2020 godine, ponovno analizirajući nedostatak preciznih podataka.
U nastavku donosimo analizu javno dostupnih podataka Državnog zavoda za statistiku o putovanjima Hrvata u razdoblju od 2021. do 2023. godine (podaci se u pravilu objavljuju u lipnju stoga za 2024. još nisu dostupni).
Podaci o putovanjima stanovnika Hrvatske u razdoblju od 2021. do 2023. godine pokazuju značajan oporavak turističkih kretanja nakon pandemije COVID-19, s rastom broja privatnih i poslovnih putovanja, kao i povećanjem prosječnih troškova putovanja. U 2021. godini privatna višednevna putovanja realiziralo je 39,4 posto stanovnika, odnosno 1,4 milijuna osoba u dobi od 15 godina i više, dok je taj broj 2022. porastao na 48,2 posto (1,6 milijuna osoba), a 2023. na 49,3 posto stanovnika (1,6 milijuna osoba).
Ukupan broj privatnih višednevnih putovanja također je u porastu:
- 2021. – 3,6 milijuna putovanja [i]
- 2022. – 4,0 milijuna putovanja [ii]
- 2023. – 5,0 milijuna putovanja [iii]
Ključno je napomenuti kako se većina privatnih višednevnih putovanja i dalje odvijala unutar Hrvatske, koja u kontekstu službeno registriranih skijališta broji tek dva (Zagreb i Mrkopalj), iako se povećao udio putovanja u inozemstvo. U 2021. godini tako je 85 posto putovanja bilo unutar zemlje, dok se 2023. taj postotak smanjio na 65,4 posto. Što se tiče putovanja u inozemstvo, prednjače ona u Bosnu i Hercegovinu, Njemačku i Sloveniju, s izuzetkom Italije na drugom mjestu u 2023. godini.
Glavni razlozi putovanja ostali su nepromijenjeni: (1) posjet rodbini i prijateljima ili (2) odmor na moru – i to u sve tri promatrane godine.
U 2021. u „posjet rodbini ili prijateljima“ u inozemstvo je putovalo 55,1 posto hrvatskih državljana dok ih je 25,8 posto rodbinu ili prijatelje posjećivalo u Hrvatskoj.
U 2022. u „posjet rodbini ili prijateljima“ u inozemstvo je putovalo 41,5 posto hrvatskih državljana dok ih je 27 posto rodbinu ili prijatelje posjećivalo u Hrvatskoj.
Konačno, u 2023. rodbini ili prijateljima u inozemstvo je putovalo 40,3 posto hrvatskih državljana dok ih je 27,8 posto rodbinu i prijatelje posjećivalo u Hrvatskoj.
Drugi razlog putovanja hrvatskih državljana je „odmor na moru (kupanje i sunčanje)“ s naznakom da se postotci značajno razlikuju u kontekstu odmora na moru u inozemstvu i u Hrvatskoj.
Godine 2021. 47,3 posto Hrvata se „kupalo i sunčalo“ u Hrvatskoj, a u inozemstvu njih samo 1,3 posto.
Godinu dana kasnije, 2022., 45,6 posto državljana odmaralo se na hrvatskoj obali, a tek 3,2 posto na inozemnim obalama, dok ih je 2023. 43,2 posto ljetovalo u Hrvatskoj, a 5,5 posto u inozemstvu).
Skijanje na predzadnjem i zadnjem mjestu
Od ostalih analiziranih razloga putovanja, koji se razlikuju brojem i obradom po godinama – 2021. ih je bilo osam, 2022. deset, a 2023. ukupno devet kategorija – skijanje je kao razlog putovanja u ovom razdoblju bilo na zadnjem ili predzadnjem mjestu.
U postotcima, u 2021. tek je 3,6 posto Hrvata kao razlog privatnih višednevnih putovanja navodilo skijanje i to samo u inozemstvo. U 2022. 3,7 posto državljana je navelo da su putovali na skijanje u inozemstvo, a 0,3 posto ih je putovalo na skijanje unutar Hrvatske. U 2023. godini pak, još je manji broj Hrvata putovao na skijanje, odnosno tek 3,5 posto u inozemstvo i ponovno nitko unutar Hrvatske.
Podatci Državnog zavoda: u zadnje tri godine na skijanje putovalo oko 60.000 osoba
Brojkama, od ukupnog broja hrvatskih državljana koji su u 2021. odlazili na privatna višednevna putovanja samo u inozemstvo ili i u Hrvatsku i u inozemstvo* (ukupno 303.193), tek i je 10.914 putovalo na skijanje (3,6 posto).
Od ukupnog broja hrvatskih državljana koji su u 2022. odlazili na privatna višednevna putovanja samo u inozemstvo ili i u Hrvatsku i u inozemstvo* (ukupno 584.638), tek ih je 23.385 putovalo na skijanje (4 posto).
Od ukupnog broja hrvatskih državljana koji su u 2023. odlazili na privatna višednevna putovanja samo u inozemstvo ili i u Hrvatsku i u inozemstvo* (ukupno 733.040), tek i je 25.656 putovalo na skijanje (3,5 posto).
*U ukupni zbroj nije uračunat broj osoba koje su putovale „samo u Hrvatskoj“ iz razloga što s dva službeno registrirana skijališta, Hrvatska ne ulazi u konkurenciju destinacija za privatna višednevna putovanja s ciljem skijanja.
Analizom podataka Državnog zavoda za statistiku uočeno je kako se ukupni broj putnika povećao no još uvijek značajan postotak stanovnika nije nigdje putovao. U 2021. čak 60,6 posto stanovnika nije uopće išlo na putovanje, pri čemu je glavni razlog bio COVID-19 (46,8 posto). U 2022. i 2023. neodlazak na putovanja bio je povezan s financijskim razlozima (41,1 posto i 41,7 posto).
Povećanja su uočena i u kategoriji – jednodnevnih putovanja, tako je u 2022. ostvareno ukupno 4,6 milijuna putovanja, a 2023. 6,9 milijuna putovanja. Ovi podaci pokazuju postupni oporavak turističkog sektora te promjene u obrascima putovanja stanovnika Hrvatske, s naglaskom na sve veći broj putovanja u inozemstvo no u svakom slučaju analizirani podatci Državnog zavoda za statistiku o razlozima putovanja Hrvata nikako ne upućuju na to da Hrvati idu masovno na skijanje s obzirom na to da su glavni razlozi putovanja ostali isti: posjet rodbini i prijateljima te odmor na moru. Potrebno je istaknuti da, iako egzaktne podatke nema niti Ministarstvo turizma i sporta Republike Hrvatske niti Udruga hrvatskih putničkih agencija, a ne postoje niti službeni podaci o individualnim organizacijama putovanja, statistički podaci Državnog zavoda za statistiku mogu biti indikativni.
Kako clickbait naslovi poput „masovni odlasci Hrvata na skijanje“ mogu utjecati na one koji ne odlaze na skijanje?
Kako bi odgovorili na ovo pitanje, za mišljenje smo tražili izv. prof. dr. sc. Irenu Miljković Krečar, nastavnicu psihologijskih predmeta na Sveučilištu VERN’ i koautoricu knjige Psihologija u turizmu.
Danas, kada su vijesti sve brojnije i dominantnije prosječan čitatelj, kako nam je rekla izv. prof. dr. sc. Irena Miljković Krečar, napise o velikom broju osoba koje idu na skijanje može smatrati blago značajnima za svoje mentalno zdravlje. „Da isto pitanje postavimo većem broju ljudi ispostavilo bi se da neki takve napise niti ne primjećuju, neki primjećuju ali ne mare, neke to pak kopka, jer se uspoređuju. Taj doživljaj oblikuju razne osobne karakteristike – od materijalnog statusa (mogu li si i ja to priuštiti), interesa i hobija (zanima li me uopće skijanje), samopouzdanja i psihološke otpornosti (koliko me „diraju“ usporedbe s drugima), kritičnog promišljanja i medijske pismenosti (vjerujem li medijima i kako prosuđujem te informacije), dobi…“, istaknula je. Također, osvrnula se i na to kako su mlađi konzumenti više podložni utjecaju medija, ali i da su skloni socijalnom uspoređivanju, te da im takvi naslovi mogu stvoriti osjećaj vlastite neadekvatnosti i izostavljenosti iz nečega što se naizgled čini kao popularna aktivnost.
„Važno je naglasiti potrebu za objektivnošću u medijima, koja uključuje razmatranje točnosti i utjecaja izvještavanja, kao i razumijevanje da su konzumenti medija raznoliki, s različitim interesima i razinama utjecaja koje mediji imaju na njih. U ekonomski teškim vremenima još je i važnije znati kako dati realistični prikaz društvene stvarnosti, ne naglašavajući nepotrebno određene pojave kao masovne ako one to zapravo nisu.“, zaključila je Miljković Krečar.
Zaključak
Analiza medijskih naslova o „masovnim“ odlascima Hrvata na skijanje pokazuje to da se pridjev masovno/masovan često koristi za privlačenje pažnje, odnosno povećanja čitanosti s mogućnošću potencijalne manipulacije, s čime se slažu i stručnjakinje za jezik i komunikologiju. Psihologinja upozorava da medijski naslovi o „masovnim“ odlascima Hrvata na skijanje mogu različito utjecati na konzumente medija. Mlađi konzumenti više su podložni utjecaju medija, ali i skloni socijalnom uspoređivanju, pa im takvi naslovi mogu stvoriti osjećaj izostavljenosti. Također, naglašava potrebu za povećanjem objektivnosti u medijima i davanjem realističnog prikaza društvene stvarnosti, a da se pri tom nepotrebno ne naglašavaju određene pojave kao masovne ako to zapravo nisu.
Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju kako se od 2021. do 2023. godine broj putovanja u inozemstvo povećao, no glavni razlozi putovanja za Hrvate su posjet rodbini i prijateljima te odmor na moru, dok je skijanje kao razlog na zadnjem ili predzadnjem mjestu, ovisno o godini analize. Također, i ukupni broj putnika se povećao, no značajan broj stanovnika, u promatranom razdoblju ipak nije putovao, pri čemu je u 2021. godini glavni razlog bio COVID-19, a u 2022. i 2023. razlozi za neodlazak na putovanja bili su povezani s financijskim mogućnostima. Iako su podaci pokazali postupni oporavak turističkog sektora te promjene u obrascima putovanja stanovnika Hrvatske, s naglaskom na sve veći broj putovanja u inozemstvo, analizirani podatci Državnog zavoda za statistiku o razlozima putovanja Hrvata, nikako ne upućuju na to da Hrvati idu masovno na skijanje.
[i] https://podaci.dzs.hr/media/gwcghawn/si-1700_turizam-u-2021.pdf
[ii] https://podaci.dzs.hr/media/y1llwoan/si-1722-turizam-u-2022.pdf
[iii] https://podaci.dzs.hr/media/pt0dpwn5/si-1731_turizam-u-2023.pdf
Financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije, kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije. Europska unija i Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.