Provjera tvrdnji iznesenih u članku objavljenom na portalu TRT Balkan, pokazala je da prekomjerni turizam doprinosi emigraciji, ali nije i glavni uzrok iseljavanja stanovništva s Jadrana, kao što se u članku navodi
U naslovu članka objavljenog na portalu TRT Balkan navodi se da je prekomjerni turizam glavni razlog iseljavanja stanovništva s Jadrana. Kasnije se u članku navode podaci koji se pozivaju na znanstveni rad objavljen u međunarodnom znanstvenom časopisu „Annals of Tourism Research“, ali bez navođenja naslova rada.
Analizom arhive spomenutog časopisa utvrđeno je da je kao izvor za podatke i tvrdnje navedene u članku korišten znanstveni rad „Tourism Boom, Housing Doom: Excessive Tourism And International Emigration“ grupe autora: Josipa Mikulića, Vanje Vitezića, Stjepana Srhoja i Zvonimira Kuliša.
Korelacija, ne i uzročno-posljedična veza
Autori su navedenim znanstvenim radom istražili korelacije između prekomjernog turizma i međunarodne emigracije. Rezultati su pokazali da je prekomjerni turizam jedan od čimbenika koji doprinose emigraciji, ali ga ne identificiraju kao glavni uzrok. Tvrdnja u naslovu članka na portalu TRT Balkan stoga nije točna, odnosno nije u skladu sa znanstvenim radom na koji se poziva.

Potvrdio nam je to i autor znanstvenog rada prof. dr. sc. Josip Mikulić, redoviti profesor Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i znanstveni savjetnik Instituta za turizam. „Naslov je potpuno pogrešan, a informacije iznesene u članku pristrano prikazane. U našem radu smo potvrdili statistički značajnu povezanost između rasta turističke aktivnosti i iseljavanja. Nikakve direktne utjecaje“, rekao je prof. dr. sc. Josip Mikulić.
Pojasnio je kako su autori nastojali objasniti mehanizam djelovanja kroz kombinirano djelovanje rasta turizma na rast cijene stanovanja, i istiskivanje drugih djelatnosti te kako je analiza dala indikaciju za odljev mozgova.
„To naravno nikako ne znači da je turizam ‘glavni razlog’ iseljavanja, niti da turizam mnogima ne omogućuje egzistenciju kao i ostanak mnogih u Republici Hrvatskoj“, dodaje Mikulić. Autor je izrazio žaljenje što se rezultati ovakvih istraživanja često tumače površno i bez pravog razumijevanja.
Anonimni „brojni građani“
Nadalje, u članku se navodi da su i „brojni građani“ potvrdili kako prekomjerni turizam donosi niz izazova koji direktno utječu na kvalitetu života lokalnog stanovništva. Međutim, iz članka se ne može zaključiti, niti je navedeno, je li ova tvrdnja povezana sa znanstvenim radom ili vlastitim mjerenjem stavova stanovništva. Naime, navedeno znanstveno istraživanje nije uključivalo i metodu mjerenja stavova stanovništva već analizu statističkih pokazatelja. Novinarski članak također ne nudi informacije o tome da je provedeno istraživanje među građanima od strane njihove redakcije.
Migracije unutar Hrvatske u 2023. godini
U novinskom članku također je navedeno da je prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), 73.186 osoba promijenilo mjesto stanovanja unutar Republike Hrvatske u 2023. godini te da je „najveći broj migracija zabilježen upravo u turistički najatraktivnijim dijelovima zemlje, poput Splitsko-dalmatinske i Primorsko-goranske županije“. Navodi se i da se „iz Splitsko-dalmatinske županije 8.154 građana odselilo u drugu županiju, općinu ili grad, dok Primorsko-goranska županija bilježi 5.844 migracije, Istarska 4.120, Zadarska 3.001 i Dubrovačko-neretvanska županija 2.452“.
Podaci koji se navode u članku su točni, kao i to da su Splitsko-dalmatinska i Primorsko-goranska županija prema migracijama u 2023. bile u vrhu.
No treba naglasiti i da je ovdje riječ o podacima o unutarnjoj migraciji stanovništva između županija u Hrvatskoj i unutar njih, odnosno o unutarnjoj migraciji te i to da je ona, prema podacima DZS-a, zapravo bila najveća u Gradu Zagrebu (11.016).
S obzirom na to da se glavna tvrdnja u članku, koja se odnosi na iseljavanje stanovništva s Jadrana, temelji (premda u netočnoj interpretaciji) na već navedenom znanstvenom istraživanju koje se bavi emigracijama, odnosno vanjskom migracijom, podaci DZS-a izneseni u članku ni na koji način nisu relevantni za navedenu tezu o iseljavanju s Jadrana.
Treba reći i da se od navedenih 8.154 migracija unutar i iz Splitsko-dalmatinske županije, samo 1863 građana odselilo u drugu županiju, a od 5844 u Primorsko-goranskoj, njih 1722. Ostali su se preselili u drugo naselje, općinu ili grad unutar te županije.
Vremenski nesklad između članka i istraživanja
Važno je napomenuti i to da članak na portalu „TRT Balkan“ objavljen 31. listopada 2024. iznosi podatke DZS-a za 2023. godinu, dok znanstveno istraživanje proučava razdoblje od 2011. do 2021. godine te kao literaturu navodi istraživanja nastala pretežito u tom razdoblju.
Zaključak
Članak naziva „Prekomjerni turizam kao glavni razlog iseljavanja stanovništva s Jadrana“ objavljen 30. listopada 2024. na stranici Turske radio-televizije Balkan kao izvore koristi znanstveni članak „Tourism Boom, Housing Doom: Excessive Tourism And International Emigration“ i priopćenje DZS-a „Migracija stanovništva Republike Hrvatske u 2023.“. Analizom je utvrđeno da su podaci DZS-a korišteni na manipulativan način, a istraživanje je pristrano prikazano uz potpuno pogrešan naslov, što je potvrdio i autor znanstvenog istraživanja.
Financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije, kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije. Europska unija i Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.