Nakon prvih šest mjeseci 2025, u medijskom prostoru prisutne su dvije različite interpretacije ostvarenih rezultata turističkog sektora– službeni podaci pokazuju rast dolazaka, a druga govori o padu broja turista, potrošnje i iznimno visokim cijenama.
Prema službenim podacima Ministarstva turizma i sporta te Hrvatske turističke zajednice (HTZ) hrvatski turizam je u prvih šest mjeseci prema svim pokazateljima polučio dobre rezultate. S druge strane, dio regionalnih medija, poput portala Time.ba prenijeli su navode o turističkim kretanjima u Republici Hrvatskoj u predsezoni u razdoblju od siječnja do svibnja koji ukazuju na pad broja turista, slabu potrošnju i visoke cijene tijekom predsezone (siječanj-svibanj).
U članku objavljenom na portalu Time.ba navodi se sljedeće: „Pad broja turista u Hrvatskoj: Cijene visoke, gosti sve rjeđi“, a u nastavku su objavljene pritužbe gostiju i zabrinutost ekonomskih stručnjaka.
Identični je članak s različitim vremenskim odmakom bio objavljen na više regionalnih portala (Vijesti.ba, Facebook stranica 24sedam, Novi.ba, Etto.ba, Naslovi.net, Alo.rs), a zapravo je riječ o kompilaciji izjava i parcijalnom prenošenju informacija iz prvotno objavljenog članka na portalu N1 (n1info.hr) i Poslovnog dnevnika (Poslovni.hr).
Turistički promet u 2025. – Predsezona (siječanj – svibanj)
Prema službenim podacima Hrvatske turističke zajednice (sustav eVisitor), u razdoblju od siječnja do svibnja ostvareno je:
- Ukupno 4,2 milijuna dolazaka turista (stranih i domaćih), što je pad od jedan posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine,
- Ukupno 13,03 milijuna noćenja, što je pad od šest posto u odnosu na isto razdoblje 2024.
Dolasci:
- Broj dolazaka stranih turista iznosi 3,16 milijuna, što predstavlja pad od 4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
- Broj dolazaka domaćih turista povećao se za 9 posto, te iznosi 1,04 milijuna.
Noćenja:
- Strani turisti ostvarili su 10,65 milijuna noćenja, što je smanjenje od 9 posto.
- Domaći turisti ostvarili su 2,38 milijuna noćenja, što je porast od 8 posto.
Ovi podaci pokazuju da je predsezona 2025. bila nešto slabija nego predsezona 2024., posebice zbog pada broja dolazaka i noćenja stranih turista, dok je broj domaćih turista u porastu.
Rast turističkog prometa u prvih šest mjeseci
No, ako analizu proširimo na lipanj, prema službenim podacima iz sustava e-Visitor, Hrvatska bilježi rast turističkog prometa u prvih šest mjeseci 2025. godine.
Tako je u prvih šest mjeseci 2025. godine ostvareno:
- 7,6 milijuna dolazaka, što je rast od pet posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine
- 29,43 milijuna noćenja, što je također rast za 4 posto, u odnosu na lanjsko polugodište.
Broj dolazaka i noćenja stranih turista porastao je za tri posto, a posebno je značajan porast kod domaćih turista, koji su u istom razdoblju ostvarili 11 posto više dolazaka i noćenja.
Dodatno, lipanj 2025. bio je izrazito uspješan, s 11 posto više turista i 14 posto više noćenja u usporedbi s lipnjem 2024. godine.
Porastao je i promet u svim vrstama prijevoza:
- Zračni: + 11 posto
- Cestovni: + 5 posto
- Pomorski: + 4 posto.
Osim toga, ministar turizma i sporta Tonči Glavina, a kako je prenio HRT, istaknuo je da raste i broj fiskaliziranih računa te očekuje da će prihodi od turizma ponovno premašiti 15 milijardi eura do kraja godine.
Dodatno, u HTZ-u su napomenuli da se sve više rezervacija odvija kroz „ultra last minute“ modele, pa su rezultati u realnom vremenu često nepredvidivi, ali najave su zasad optimistične.
Prema službenim podacima sustava eVisitor, obrađenima 7. srpnja 2025., Hrvatska je u razdoblju siječanj – lipanj 2025. ostvarila rast turističkog prometa u odnosu na isto razdoblje prošle godine, i to kako slijedi:
Strani turisti:
- 6,17 milijuna dolazaka (+ 3 posto)
- 25,44 milijuna noćenja (+ 3 posto)
Domaći turisti:
- 1,43 milijuna dolazaka (+ 11 posto)
- 3,99 milijuna noćenja (+ 11 posto)
Ukupno (strani i domaći turisti):
- 7,60 milijuna dolazaka (+ 5 posto)
- 29,43 milijuna noćenja (+ 4 posto).
Ovi podaci pokazuju da je broj dolazaka u prvih šest mjeseci veći za 5 posto, a broj noćenja za 4 posto u odnosu na isto razdoblje 2024. godine.
Iako su podaci za predsezonu (siječanj – svibanj) pokazivali slabije rezultate – pad dolazaka i noćenja stranih turista, uz rast domaćih – uključivanjem lipnja situacija se znatno promijenila.
Naime, upravo je lipanj, prema službenim podacima sustava eVisitor od 7. srpnja 2025., bio iznimno uspješan i preokrenuo cjelokupnu sliku turističkog prometa u prvoj polovici godine.
Podaci pokazuju da je tijekom lipnja zabilježeno ukupno 3,34 milijuna turističkih dolazaka, što predstavlja rast od 11 posto u odnosu na lipanj 2024. godine.
Od tog broja, dolasci stranih turista iznosili su 2,99 milijuna, što je porast od 11 posto, dok je broj dolazaka domaćih turista iznosio 389 tisuća, odnosno porast od 16 posto u odnosu na prošlu godinu.
Što se tiče noćenja, u lipnju su strani turisti ostvarili 14,74 milijuna noćenja (+ 14 posto), dok su domaći turisti ostvarili 1,6 milijuna noćenja, što je porast od 15 posto u odnosu na lipanj 2024.
Ukupno gledano, turistički promet u lipnju 2025. iznosio je 16,34 milijuna noćenja, što je rast od 14 posto u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine.
Inflacija u lipnju 2025. – izazov za turizam i potrošnju
Ipak, ova zasad rekordna turistička sezona suočava se i s izazovima visokih cijena.
Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, inflacija u Hrvatskoj u lipnju 2025. iznosila je 3,7 posto na godišnjoj razini, što je rast u odnosu na prethodni mjesec.
Posebno su poskupjele usluge za 6,7 posto, hrana, piće i duhan za 5,2 posto, dok je energija poskupjela za 3 posto. Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije blago su pojeftinili za 0,4 posto.
Na mjesečnoj razini potrošačke cijene su u lipnju porasle za 0,3 posto, usluge za 1 posto, dok su industrijski neprehrambeni proizvodi pali za 0,7 posto.
Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC), koji omogućuje usporedbu unutar EU, pokazuje da je inflacija u Hrvatskoj u lipnju iznosila 4,4 posto, dok je u eurozoni iznosila samo 2 posto.
Prema tim podacima Hrvatska je po stopi inflacije treća u Europskoj uniji (EU), iza Estonije (5,2 posto) i Slovačke (4,6 posto).
Ministarstvo financija je posebno istaknulo da djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane imaju najveći doprinos rastu potrošačkih cijena. Državni tajnik Stipe Župan apelirao je na ugostiteljski sektor da „stane na loptu“ i umjereno pristupi daljnjem povećanju cijena.
Dok brojke potvrđuju da Hrvatska ima više turista nego prošle godine, brojna upozorenja ukazuju na osjetljive promjene u ponašanju gostiju – manju potrošnju, veću selektivnost i osjetljivost na cijene.
Službeni podaci zasad demantiraju tvrdnje o padu turističkih dolazaka, ali stručnjaci ističu da održivost sezone ne ovisi samo o broju gostiju, već i o njihovoj potrošnji i zadovoljstvu.
Hoće li visoke cijene ugroziti završnicu sezone, pokazat će rezultati za srpanj i kolovoz. No jasno je da će balans između zarade i dugoročne atraktivnosti biti ključ za uspjeh hrvatskog turizma u 2025. i dalje.
Što kažu podaci o stvarnoj potrošnji – troše li gosti doista manje?
Niže prikazani podaci o potrošnji odnose se na ukupan broj i iznose fiskaliziranih računa u sedam jadranskih županija (Istarska, Primorsko-goranska, Ličko-senjska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska) u razdoblju od siječnja do lipnja 2024. i 2025. godine.
Iako članak na portalu Time.ba sugerira da „gosti sve manje jedu po restoranima, a sve više kuhaju na brodovima…“, ali i da „realna potrošnja već opada“ – kako je upozorio guverner HNB- a u članku na Time.ba, podaci iz sustava fiskalizacije Porezne uprave pokazuju drugačiji trend.
Stvarna potrošnja u prvoj polovici 2025. godine nije pala – dapače, zabilježen je porast u gotovo svim promatranim kategorijama, kako u broju računa, tako i u iznosima.
- U restoranima i kafićima, iznos računa porastao je za 14,22 posto, uz 5,15 posto više izdanih računa – što upućuje i na veći prosječni iznos po računu, odnosno veću potrošnju po gostu.
- U trgovinama je broj računa ostao gotovo jednak, ali je iznos porastao, što može sugerirati višu cijenu ili veću kupovinu po posjeti – no ni tu nema pada potrošnje.
- Smještaj i taksi usluge bilježe značajan rast, što dodatno potvrđuje da se gosti kreću i troše.
Podaci jasno demantiraju tvrdnje o padu realne potrošnje. I broj računa i ukupni iznosi rasli su u svim promatranim djelatnostima, posebno u restoranima, smještaju i taksi prijevozu – što izravno proturječi dojmu da turisti više „kuhaju sami“ ili „štede na uslugama“.
Turisti i dalje troše, ali…
Tvrdnje o manjoj potrošnji turista nisu potkrijepljene ovim, ipak službenim brojkama. Gosti očito nisu prestali koristiti restorane, taksi prijevoz i druge usluge – sve kategorije bilježe rast, pri čemu je posebno značajan rast iznosa računa u ugostiteljstvu, smještaju i prijevozu.
Iako broj računa u trgovinama ostaje gotovo nepromijenjen (+0,20 posto), iznos računa raste za više od 6 posto, što može sugerirati da gosti i dalje kupuju – vjerojatno skuplje proizvode ili u većim količinama.
Sve to zajedno pokazuje da je Hrvatska, barem u prvih šest mjeseci 2025., uspjela zadržati i turiste i njihovu potrošnju, unatoč visokim cijenama i inflacijskim pritiscima. Naravno, ne treba ignorirati inflaciju, jer dio rasta potrošnje sigurno dolazi i od viših cijena.